ADOLF HITLER
DJETINJSTVO
Adolf Hitler rođen je u austrijskom gradiću Braunau am Inn 20. travnja 1889. godine, kao četvrto od ukupno šestero djece Aloisa Hiltera i njegove žene Klare (rođene Pölzl). Obitelj mu je pripadala malograđanskom sloju, a mladi je Hitler pohađao mjesnu školu gdje je pokazao određenu nadarenost. Pretpostavlja se da je Alois tukao Hitlera dok je bio dijete isto kao i svoju dvadeset tri godine mlađu ženu. [1]
ŠKOLOVANJE
Godine 1900. trebao je donijeti odluku o svom daljnjem školovanju. Izbor se sveo na pohađanje takozvane Realschule, koja je naglasak stavljala na tehničke i znanstvene predmete ili upisa u Gimnaziju. Budući da je sve važne odluke u obitelji donosio konzervativni Alois koji je humanističke studije smatrao nevažnima, Adolf je upisao Realschule koju je pohađao do 1905. godine. [1] Iako je kasnije tvrdio da je jako volio povijest i zemljopis i iz tih predmeta je imao prosječne ocjene. Nakon završetka Realschule 1905. Hitler nije nastavio s daljnjim školovanjem. Umjesto toga uz potporu svoje popustljive majke, proveo je dvije godine slikajući i sanjajući da će jednom postati veliki umjetnik. Jedini zabilježeni prijatelj iz njegove mladosti bio je August Kubizek, kojeg je upoznao u Linzu. [3]
DANI U BEČU
Nakon smrti majke otišao je u Beč kako bi ostvario karijeru slikara. Na upisu u Akademiju nije uspio. Ušao je u uži izbor kandidata, no ispao je u drugom krugu ocjenjivanja. Iako tvrdi da je tada odlučio postati arhitekt i iduće godine je pokušao upisati Akademiju, ali je tada ispao već u prvom krugu. Hitler je ostao u Beču gdje je mogao živjeti bez rada uz mirovinu za siročad i financijsku potporu tetke. Makar je imao dovoljno sredstava za život, nije živio raskošno. Beč je u to doba bio antisemitski nastrojen. Hitler je bio žestoki nacionalist, a u siromašnoj četvrti u kojoj je živio bio je u dodiru s brojnom židovskom zajednicom. Ogromni grad s tada relativno lošim životnim uvjetima samo je poticao Hitlerov bijes. Beč je bio i ostao moja najteža, ali i najvažnija, životna škola.”, napisao je kasnije Hitler. [1]
PRVI SVJETSKI RAT
Hitler je nastojao izbjeći služenje vojnog roka u Habsburškoj vojsci te je 1913. godine pobjegao u München. Ipak, austrijske vlasti su ga uhvatile. Nakon medicinskog pregleda proglašen je fizički nesposobnim za vojnu službu (tada mu je izmjerena i visina od 174 cm). S vojnom otpusnicom vratio se u München te je ulaskom Njemačkog Carstva u Prvi svjetski rat oduševljeno pristupio Bavarskoj vojsci već 2. kolovoza 1914. godine. Svoje dužnosti je ozbiljno shvaćao te je bio požrtvovan vojnik. [3] Kraj rata Hitler je dočekao u bolnici gdje se liječio od kratkoročnog sljepila koje je zadobio trovanjem bojnim otrovom. Šokiran kapitulacijom Njemačkog Carstva u studenom 1918., Hitler je ostao u uvjerenju da Njemačka vojska nije bila poražena u ratu, nego da je navodno "izdana" od skupine koju su činili ratni profiteri Židovi. Nacionalni je poraz shvatio kao golemo poniženje te je u sebi nosio želju za osvetom. [1]
NACISTIČKA STRANKA
_svg_edited.png)
Nakon završetka Prvog svjetskog rata Hitler je ostao u vojnoj službi. Zbog svoje inteligencije i govornih sposobnosti obnašao je dužnost „prosvjetitelja“ kojem je bio cilj utjecanje na vojnike koji su imale isti svjetonazor. [2] Godine 1920. bio je otpušten iz vojske te se odmah priključio radu Njemačke radničke stranke. Ubrzo je postao njezin vođa i promijenio joj ime u Njemačka nacional-socijalistička radnička stranka znanu i kao Nacistička stranka. Svojim ulični govorima u kojima je napadao Židove, socijaliste i liberale, kapitaliste i komuniste, osvojilo je umove privrženih sljedbenika. [1] Hitler je 8. studenog 1923. izvršio Hitlerov puč ili Marš na Berlin. Tada su nacisti započeli marš iz jedne pivnice do Bavarskog ministarstva rata s ciljem izbacivanja tadašnje Bavarske vlade. Vojska je tada brzo raspršila naciste te uhitila Hitlera. Tada je optužen za veleizdaju te mu je sud presudio kaznu od pet godina zatvora. Kada je bio u zatvoreništvu Hitler je diktirao knjigu Mein Kampf (Moja borba) svome zamjeniku Rudolf Hessu. U prosincu 1924. Hitler sa svojim sljedbenicima biva pušten iz zatvora te naporno radi kako bi ojačao stranku. [6]
PUT DO MOĆI
U rujnu 1930. Hitlerova je stranka dobila 18% glasova ili 107 mjesta u Reichstagu (Njemačkom parlamentu) i tako postala druga stranka po veličini. Sam Hitler je u travnju 1932. dobio 35% glasova u drugome krugu predsjedničkih izbora. Porazio ga je Paula von Hindenburg koji je na čelo vlade postavio Franza von Papenoma. Papen je odmah najavio izbore za Reichstag za srpanj 1932. Na tim izborima nacisti su dobili 230 mjesta i tako postali najveća stranka u Reichstagu. Hitler je pred Papena postavio zahtjevne uvjete te nije došlo do formiranja vlade. Papen tada podnosi ostavku, a zadaću da formira vladu dobiva Kurta von Schleichera. Ni on nije uspio te tadašnji predsjednik 30. siječnja 1933. Adolfa Hitlera imenuje kancelarom. [2] U kolovozu 1934. umire predsjednik Paul von Hindenburg i umjesto raspisivanja izbora za novog predsjednika, Hitlerov je kabinet odlučio izglasati zakon o spajanju uloge kancelara i predsjednika te Hitlera imenovati vođom (Führerom) Njemačke. Ovim imenovanjem svi pripadnici vojske davali su svoju službenu zakletvu Hitleru. [6]
PAUL VON HINDENBURG
FRANZ VON PAPEN
KURT VON SCHLEICHER
Osiguravši apsolutnu političku vlast bez većinske podrške njemačkog biračkog tijela, Hitler je htio zadobiti njihovo povjerenje kroz svoje govore, kao i kroz vještu medijsku kampanju. [2]
NACISTIČKI REŽIM
OPĆE ZNAČAJKE
Čim je zadobio moć, Hitler je pokrenuo jednu od najvećih ekonomskih ekspanzija Njemačke. Povećao je industrijsku proizvodnju i pokrenuo je velike građevinske pothvate te time riješio pitanje nezaposlenosti. Svoje je protivnike kao i kritičare držao na oku kroz tajnu policiju Gestapo, a Nurenburgskim je zakonom 1935. godine oduzeo prava Židova na njemačko državljanstvo i protjerao ih sa svih državnih poslova te im zabranio posjedovanje tvrtki. [5]
PONOVNO NAORUŽANJE
U ožujku 1935. Hitler je prekršio Versajski ugovor nakon što je ponovno uveo regrutaciju te počeo naoružavati Njemačku. Stvorio je novu ratnu mornaricu (Kriegsmarine) i vojno zrakoplovstvo (Luftwaffe). Kad je vidio da nikakav vojni odgovor nije uslijedio od Britanije i Francuske, njemu je to dalo hrabrosti u novim pothvatima. U srpnju 1936. izbija Španjolski građanski rat i Hitler šalje svoje vojne snage u pomoć pučistu generalu Franciscu Francu pri zauzimanju vlasti. [2]
HOLOKAUST
Između 1942. i 1945. ubili su više od šest milijuna Židova u koncentracijskim kampovima ili kroz robovski rad. Osim Židova u ovo sistematsko ubijanje također su bili uključeni i sljedeći: komunisti, homoseksualci, Romi, hendikepirane osobe, mentalno zaostale osobe, psihički bolesne osobe, sovjetski ratni zarobljenici, pripadnici vjere Jehovinih svjedoka, poljski intelektualci, protivnici nacističkog režima, katolički i protestantski svećenici i redovnici, vođe radničkih sindikata i mnogi drugi. Ova eliminacija nepoželjnih od strane nacista naziva se Holokaust. [4]
DRUGI SVJETSKI RAT
1. rujna 1939. Njemačka napada Poljsku, dok Britanija i Francuska objavljuju rat Njemačkoj ispunjavajući ugovor s Poljskom. Nakon što je Poljska osvojena krajem rujna 1939., Hitler je nastavio izgrađivati svoju vojsku. U svibnju 1940., Hitler je zapovjedio napad na Francusku, prilikom čega su bile osvojene Belgija i Nizozemska. Kroz 1941. osvaja Jugoslaviju i Grčku. Istočna Europa i Balkan nalaze se u okupaciji ili u savezništvu s Hitlerom. Kada je osigurao pola Europe, njegove ambicije nakon neuspjele opsade Velike Britanije usmjeravaju se na istok (SSSR). U Bitci za Staljingrad njemačka vojska je pretrpjela prvi ozbiljni poraz. Hitlerovo zdravlje je postalo sve slabije, lijeva ruka mu je drhtala. [3] Realisti unutar njemačke vojske uvidjeli su da je poraz neizbježan, a jedna skupina časnika skovala je urotu da se Hitler ubije. Nisu ga uspjeli ni raniti te se poslije ovog napada Hitler osvetio svim urotnicima ubivši više od 4000 ljudi. [2]
SMRT
Krajem 1944. sovjetske vojne snage su istisnule zadnje njemačke jedinice s teritorija. Pošto je Crvena armija opkolila parlament u centru grada gdje se Hitler nalazio u jednom od bunkera, smatra se da je Hitler izvršio samoubojstvo 30. travnja 1945. pištoljem u glavu. Hitlerovo tijelo kao i tijelo Eve Braun (dugogodišnje ljubavnice i žene koju je oženio par dana prije smrti), nađeno je spaljeno u vrtu parlamenta. Sovjetska je vojska navodno DNK analizom utvrdila da se radi o Hitlerovim ostacima, no mnogi i dalje vjeruju da je Hitler uspio pobjeći. [2]
KOLIKO ZNAMO O NACIZMU?
U ovoj anketi možemo vidjeti poglede na nacistički režim od strane pedesetak srednjoškolca u rasponu od 15 do 18 godina. Zaključujemo da se većina ispitanika dobro snašla s nacističkim izrazima, dok je pojam holokaust nekolicini zadao probleme. Što se tiče diktature u Hrvatskoj ispitanici se nisu sasvim usuglasili, no većina ipak smatra da nije potrebna.
LITERATURA
[1] Pejić, L. (2012) Adolf Hitler – djetinjstvo i mladost. Dostupno 1.6.2018. na https://hrcak.srce.hr/169552
[2] Wikipedija (2018) Adolf Hitler. Dostupno 29.5.2018 na https://hr.wikipedia.org/wiki/Adolf_Hitler
[3] A&E Television Networks (2018) Adolf Hitler Biography. Dostupno 1.6.2018 na https://www.biography.com/people/adolf-hitler-9340144
[4] Hrvatska enciklopedija (2009) Holokaust. Dostupno 29.5.2018 na http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=25975#top
[5] Hrvatska enciklopedija (2009) Nacionalsocijalizam. Dostupno 3.6.2018 na http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=42707
[6] David Batty (2005) film: Hitler in color. Dostupno 2.6.2018 na https://youtu.be/1btWFHjjqrs
KORIŠTENE FOTOGRAFIJE I VIDEO
http://i0.kym-cdn.com/entries/icons/original/000/019/257/babyhitttl.JPG
http://histografy.pl/wp-content/uploads/2016/01/hitler-1wojna.jpg
http://serijskiubojica.hr/wp-content/uploads/2016/02/world-war-ii-the-price-of-empire_6.jpg
http://i.dailymail.co.uk/i/pix/2015/05/01/23/2838850100000578-0-image-a-2_1430519794156.jpg
http://travel.davidmbyrne.com/wp-content/uploads/2013/11/Auschwitz-Poland..jpg